Veličina fonta: +
2 minutes reading time (488 words)

VELIKI PORTRETI FÉLIXA NADARA

IZLOŽBA U IZLOŽBI: PORTRET

28. veljače - 22. ožujka

Izložbu realizirao muzej Jeu de Paume uz potporu Medijateke za arhitekturu i baštinu i Ministarstva kulture u Francuskoj, u suradnji s Muzejom likovnih umjetnosti i Francuskom alijansom Osijek.

Gaspard-Félix Tournachon (1820.-1910.), francuski fotograf i karikaturist, djelovao pod pseudonimom Nadar. Pisao je kronike, feljtone i romane, a zatim se 1846. godine posvetio crtežu podrugljivog i karikaturalnog stila. Njegova litografija Panteon iz 1854. godine ga je proslavila, a u njenoj pripremi se prvi put koristi fotografijom.

Fotografija je sredinom 19. stoljeća velika novost, a ubrzo nakon otkrića postala je umjetnički medij i sredstvo pohrane vizualne memorije. Započela je revoluciju u umjetnosti kao novi medij i kao konkurencija tradicionalnim medijima. Jedan od pionira umjetničke fotografije je upravo Nadar.

Umjetničku karijeru započinje crtanjem karikatura, koje objavljuje u pariškim časopisima i novinama, komentirajući i, često, izrugujući poznate ličnosti i aktualne događaje. Svoj šaljivi karakter cijeli život projicira u karikature, međutim u fotografiji njegove su intencije sasvim suprotne. Njegov je studio bio intiman i mračan, što i dolikuje jednom fotografskom studiju 19. stoljeća. Fotografije koje je tamo snimao jednako su intimne, portreti koje izrađuje nemaju karikaturalnu pompoznost, uveseljavanje i dramatizaciju, već samo intimnu sličnost. Pronicljivost prodiranja u emocije, koju je posjedovao, izražava u fotografskim portretima.

Njegov fotografski opus sastoji se mahom od portreta njegovih suvremenika, prijateljevao je s raznim umjetničkim grupacijama i, s vremenom, proširio krug poznanika na pariške intelektualce, slikare, kipare, znanstvenike, pisce, glumce, državne službenike,… Činjenica da su ovi ljudi svi bili Nadarovi poznanici ukazuje na težinu njegove percepcije portretne fotografije; te je ljude nužno bilo upoznati kako bi ih se portretiralo. Ovi portreti nisu samo vizualni prikaz portretirane osobe, Nadar je dopirao u samu karakternu srž, dajući emociji prednost nad image-om. Nadarovo čitanje emocija i karaktera uvjetovano je i njegovim karakterom s druge strane, bio je duhovit i tople naravi, stoga su se portretirani u intimnoj i opuštenoj atmosferi, s punim povjerenjem u fotografa, potpuno prepuštali objektivu. Osim toga, uz niz zanimljivosti iz Nadarovog života, bio je prvi zračni fotograf u povijesti; snimao je zračne fotografije balonom, čak je i projektirao balon isključivo za fotografsko snimanje. Ipak, izložba njegovihzračnih fotografija ostaje za neku novu izložbu.

Portret

U sklopu izložbe Nadarovih portreta Muzej likovnih umjetnosti organizira i izložbu u izložbi pod nazivom Portret. Portret je ostvaren u suradnji s nekoliko osnovnih škola s područja Osijeka, Višnjevca i Josipovca u vidu predavanja, radionice i, konačno, izložbe. Učenicima je prethodno od strane nastavnika-mentora, muzejskih pedagoginja i kustosa prezentirana izložba, Nadarov opus i povijest fotografije. Nakon toga su pod vodstvom svojih nastavnika-mentora (Vedrana Belanović Gibičar, Sandra Marijanović, Roko Idžojtić, Silvija Vukašinović, Dubravko Milinković, Nevenka Mudri Mušanić) u sklopu redovne nastave izrađivali autorska djela na temu fotografskog portreta prateći školski kurikulum. Ta će djela biti postavljena uz Nadarova, kao prikaz vlastitog psihološkog doživljaja i poveznica suvremene s klasičnom fotografijom. Svi učenici sudionici će u pratnji svojih mentora pohoditi izložbu te se na radionicama upoznati s fotografskim procesom cijanotipije koji će demonstrirati doc. art. Vjeran Hrpka.


Natječaj za sudjelovanje na izložbi 13. Memorijal ...
Darko Bavoljak: Izlozi