Veličina fonta: +
4 minutes reading time (843 words)

SAMOSTALNA IZLOŽBA TRI

 Dana 27.05.2021.g. u Gradskom muzeju Vukovar otvorena je samostalna izložba pod nazivom TRI autorica Martine Fabijanić, Mirele Blažević i Jelene Lulić.

Izložbu je postavio kustos Gradskog muzeja Vukovar Zoran Šimunović, a o samoj izložbi govorila je povjesničarka umjetnosti Lana Skender. Gostima se prigodnim riječima obratila i ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić i autorica Jelena Lulić a izložbu je je otvorio pročelnik upravnog odjela za kulturu, obrazovanje, sport, branitelje, socijalnu politiku i civilno društvo Grada Vukovara, gospodin Dražen Kobašević.

Na ovoj izložbi svojim radovima su se predstavile tri mlade slikarice koje su svoje slikarske vještine i znanja stekle na različitim smjerovima i institucijama u Hrvatskoj. Martina Fabijanović završila je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zoltana Novaka 2016. godine od kada se okušala u nekoliko različitih poslova, od pedagoškog rada u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku do restauriranja umjetnina. Mirela Blažević završila je Akademiju za umjetnost i kulturu u Osijeku, smjer likovna kultura, modul slikarstvo 2018. godine i od tada se osim profesionalnog umjetničkog razvoja u području slikarstva i fotografije posvetila i pedagoškom radu u osnovnim i srednjim školama. Jelena Lulić završila je likovnu kulturu – modul slikarstvo u klasi profesora Ante Rašića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2014. godine od kada radi kao profesorica Povijesti likovne umjetnosti u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Osijeku. Ove tri umjetnice povezane su životom i radom u Osijeku, gdje često dijele radne, profesionalne i privatne prostore u međusobnom druženju i stvaralačkom radu.

Izložba nema zajedničku temu niti koncept, već joj je cilj predstaviti rad umjetnica koje imaju različite umjetničke senzibilitete i interese. Ipak se unutar njihovog rada mogu uspostaviti određene srodnosti i veze koje se očituju kroz interes za figurativnost i kolorizam kao i fragmentirani pristup motivu te odnos s fotografijom koja je često polazište njihova rada. Osim mladosti i traženja svog mjesta u umjetničkom miljeu povezuje ih i činjenica da se u predstavljenim djelima koriste isključivo slikarstvom bez iskoraka u druge medije. Pokazuju snažan interes za tradicionalne slikarske tehnike koje se oslanjaju na bliski kontakt između podloge i kista kao i na likovno preoblikovanje promatranog motiva.

Interes za figurativnost, prisutan kod sve tri autorice, ispoljava se putem kromatske izgradnje ili razgradnje, uvijek unutar medija slikarstva s ciljem propitivanja osobnih identiteta i odnosa s drugim ljudima putem ljudskog lika i konteksta u kojima se pojavljuje. Mirela Blažević figurativnošću iskazuje interes za naizgled nebitne ali popularne stvari, kao što su hrana i časopisi popularne kulture, nastali kao oblik zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, čime se povezuje s konceptom pop umjetnosti. Iako se većinom koristi ženskim likom ne zauzima feministički pristup, već vrlo objektivno promatra golotinju i zadovoljavanje muških poriva kao svakodnevni fenomen koji oblikuje estetiku i ukus mase. Ženu ne stavlja u poziciju objekta, nego subjekta koji promatra svoj odraz u popularnom objektu, čime iskazuje sociološki interes za reprezentaciju i konzumaciju slike tijela. Jednako tako pristupa i slikama hrane, koje promatra kao vizualne fenomene zadovoljavanja strasti, a iznosi ih fragmentirano bez konteksta u kojem se pojavljuju u stvarnosti. Iako je u pojedinim rezanim kadrovima ljudskih tijela očit rad prema fotografijama, u slikarskom procesu ne odstupa od akademskih kvaliteta akvarela izraženih pomoću harmoničnih kolorističkih odnosa i potezom vođenih mrlja.

Martina Fabijanović je baš uvijek usmjerena na ljudski lik, bilo da ga tretira cjelovito ili fragmentirano. U njenom slikarstvu posebno mjesto imaju ljudski odnosi proizašli iz prošlosti i kompleksnih obiteljskih veza posebno s bliskim članovima obitelji. Kao dragocjen izvor i polazište za slike koristi stare obiteljske fotografije na koje se osvrće s vremenskim odmakom dajući prizorima novu nadrealnu komponentu. Spontane i uobičajene radnje članova obitelji, zabilježene na fotografijama, transformira divljim i smjelim kolorizmom koji se odmiče od harmoničnog pristupa prema nestabilnim i uznemirujućim kontrastima, gradeći potpuno nove odnose i atmosfere. Često se introspektivno odnosi prema vlastitom djetinjstvu pretvarajući svoj lik i lik svoje majke u ekspresivne geste ili nadrealne groteske. Sakrivanjem lica, okretanjem tijela u autoportretima sakriva svoj identitet i korištenjem nedeskriptivne nerealne boje transformira vlastiti lik u sablasne zastrašujuće prikaze.

Jelena Lulić svojim slikama pokazuje heterogene interese krećući se od apstrakcije do figuracije i od monokromatskog pristupa do bogatog kolorizma. Istražuje različite motive i mogućnosti boje i formata. U portretu Martine širokim slobodnim potezom i naglašenom obrisnom linijom postiže spontanost trenutka kroz prepoznatljivi lik i apstrahiranu sjenu . Sam motiv Martine na nekoliko načina povezuje sve tri autorice jer uključuje Mirelinu fotografiju, Martinin portret i Jelenino slikarstvo. U monokromatskoj slici, nastaloj prema fotografiji Georgea Hoyningen-Huenea (Bathing Suits by Izod, 1930.)vidljivim tektoničnim potezom postiže snažnu voluminoznost likova koji svojom akromatskom hladnoćom i okrenutošću od promatrača sugeriraju emotivnu otuđenost. Njezine sklonosti se prije svega odražavaju u slobodnim apstrakcijama koje nastaju širokim potezima kista i izgrađene su na harmoničnim kromatskim kontrastima.

Sudeći prema izloženim radovima navedenih autorica inspiracije su nastale na različitim uporištima. Dok je kod Martine to intimna povijest ispisana kao koloristička ispovijest, Mirela je više potaknuta utjecajem vanjskog svijeta i kulturoloških obrazaca, a Jelena oportunistički pristupa vanjskim podražajima i likovnim izrazima. U svakom slučaju daju zanimljiva likovna razmišljanja koja se jednog dana mogu pretvoriti u zrele i čvrste koncepte te ih izdvojiti iz mase umjetničkih individua.

Lana Skender

Otvorena izložba "Izbor iz zbirke Zlate Lubienski ...
Etnolozi u Gradskom muzeju Virovitica