XI. Memorijal Ive Kerdića triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike

U sklopu XI. Memorijala Ive Kerdića, triennala hrvatskog medaljerstva i male plastike Galerija likovnih umjetnosti, Osijek poziva vas na predstavljanje monografije „Damir Mataušić“ autora dr. sc. Bogdana Mesingera u četvrtak, 6. lipnja u 19 sati

Na predstavljanju monografije sudjeluju akademik dr. sc. Josip Bratulić, dr. sc. Bogdan Mesinger, preč. Nedjeljko Pintarić, akad. kipar Damir Mataušić i dr. sc. Ante Žužul

okrugli stol na temu medaljerstva i male plastike u petak, 7. lipnja u 12 sati uz sudjelovanje dr. sc. Bogdana Mesingera i akad. kipara Damira Mataušića

Galerija likovnih umjetnosti, Osijek
Europska avenija 9


(Iz monografije):
Akademski kipar i medaljer Damir Mataušić javio se na hrvatskoj kulturnoumjetničkoj sceni početkom zadnje četvrtine XX. stoljeća. Već prvim, osobito medaljerskim radovima izdvojio se kao autor ne samo rijetkoga talenta koji stvara osobnu umjetničku poetiku nego i kao stvaratelj koji stvara programski, oblikujući cijele vrijednosne sustave simbola. Iskazalo se to već Dekanskim lancem Akademije likovnih umjetnosti koji stvara 1974. kao svoj diplomski rad – kojim se i danas Akademija predstavlja u svečanim prigodama. Gotovo istodobno svojom stajaćicom Stablo mladosti iz 1978. označava polimorfni raspon svojega budućeg stvaranja. Ono se razvijalo od medalja preko skulpturalnih spomenica prema maloj plastici. Tehnike lijevanja, kovanja i graviranja obogaćuje poetičnim inkrustracijama, novim materijalom i novim patiniranjem. Izvanredna erudicija i poetičan izraz izdvajaju ga kao medaljera predodređenoga za dugoročne projekte koji će obilježiti novu kulturnu epohu.

Monografija o Damiru Mataušiću donosi vrhunske fotografije većine autorova opusa, kako skulpturalnoga tako i medaljerskoga i novčarskoga. Poetičan tekst Bogdana Mesingera o autoru i njegovu djelu nastoji dočarati tajne stvaralačkog nadahnuća i ishodišta autorovih djela. Knjiga također sadrži i tekst Nedjeljka Pintarića o sakralnim motivima u umjetnikovu stvaralaštvu, sažetak i životopis na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, opširnu bibliografiju te popis radova i izložaba.

(O autoru monografije:)
Bogdan Mesinger javio se u književnosti 1950. godine kao pjesnik, a od 1957. i kao prozaik. Tijekom šezdesetih posvećuje se književno-kritičkoj, kao i likovnoj esejistici. Znanstvenik je u više komplementarnih kulturoloških područja.

Nakon završenog Filozofskog fakulteta u Zagrebu na istome 1984. stječe zvanje doktora filoloških znanosti. Nakon kraćeg rada u Zagrebu i Šidu, radio je (1959.-1979.) kao srednjoškolski profesor u Vinkovcima, a potom je (od 1980.) predavao Teoriju jezika (lingvistiku) na Pedagoškom (današnjem Filozofskom) fakultetu u Osijeku. Na istom je fakultetu predavao i kolegij Hrvatska kultura i civilizacija.

Za boravka u Vinkovcima objavio je književno-kritičke brošure Josip Kozarac (1966.) i Slavko Mađer (1972.), knjige likovnih eseja Likovne impresije (1972.) i Stvaralački nesporazum (1973.), romane Kiša (1970.) i Samac (1973.) te kulturno-povijesnu monografiju Vinkovačka knjižnica i čitaonica (1976.). Napisao je i prvu poznatu dramatizaciju Relkovićeva Satira koja je 1968. izvedena u Vinkovcima. u sedamdesetima Radio Zagreb emitira više puta njegovu radiodramu Krug.

Po dolasku u Osijek objavljuje roman Zatvorena pučina (1984.), knjigu pripovjedaka Skriveni duh Iloka (2004.) i književno- kulturološku kroniku Buđenje Iloka (2006.). Objavio je i četiri knjige pjesama: Dvadeset i četiri dana rata (1993.), Balade (2000.), Crni lotos (2000.) i Na obalama tvoga sna (2001.). Autor je monografije Osječka groblja – povijest ukopa (2002.) i koautor monografija o Osijeku iz 1992. i 1993. Godine 2000., u povodu pedesete godišnjice književnog rada i sedamdesete godišnjice života, tiskana mu je Bibliografija (1950.-2000.).

Kao filolog, pored više desetina studija i rasprava objavljenih u stručnim publikacijama i zbornicima sa znanstvenih skupova, objavio je 1987. monografiju Slavko Kolar – traganje za strukturotvornom jezgrom. Godine 2007. izlazi mu knjiga lingvostilističkih i kulturoloških ogleda Ususret Arijadni, a 2009. knjiga kulturoloških ogleda Kodovi virtualne scene od Bašćanske ploče do danas.

Kao likovni teoretičar, kritičar i esejist, uz više stotina eseja i ogleda objavljenih u revijalnim publikacijama ili kao uvodnih eseja u likovnim katalozima, autor je i više likovnih monografija: Crlenjak (1987.), Predrag Goll – skicirke (1987.), Ivan Mršić – slikar keramičar (1995.), Medaljer Damir Mataušić (1998.), Akvarelist Predrag Goll (2000.), Ante Bakter – slikar (2007., u suautorstvu sa Stankom Špoljarićem) te Željko Subić (2008.).

Kao znanstvenik koji izučava sustave estetskog i simboličkog izražavanja, posebno je privučen fenomenom medalje. Povezujući estetski pristup s teorijom simbola, nastoji koncipirati temelje suvremene poetike medaljerstva.

Bogdan Mesinger dugogodišnji je suradnik, autor i selektor Memorijala Ive Kerdića – triennala hrvatskog medaljerstva i male plastike. U sklopu monografskog kataloga Trećeg triennala (1987.), objavljuje svoju studiju Traktat o medalji, a u sklopu Sedmog triennala i svoj Traktat o maloj plastici (2001.). Svaki od triennala na kojima je surađivao (od trećeg do sedmog triennala) popratio je i studijom o odabranom autoru – ili fenomenu – hrvatskog medaljerstva.

***

U sklopu XI. Triennala hrvatskog medaljerstva i male plastike u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku od 6. do 8. lipnja (u četvrtak popodne, te petak prijepodne i poslijepodne) održavat će se likovne radionice medaljerstva, na kojima će sudjelovati studenti Usmjerenja medaljerstvo i mala plastika s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i studenti s Umjetničke akademije u Osijeku. Ove likovne radionice su zamišljene kao oblik komunikacije i razmjene iskustva između studenata dviju akademija. Našu muzejsku publiku pozivamo da radionice posjeti, kako bi se upoznali s konkretnom kiparskom praksom i procesom nastanka jednoga od najosebujnijih likovnih medija.

Kustos Izložbe: mr.sc. Daniel Zec
031 251 294
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

 

 

 

XI. Memorijal Ive Kerdića.pdf