Veličina fonta: +
3 minutes reading time (678 words)

Izložba ''Numizmatička povijest županjske Posavine''

Izloba-Numizmatika-povijest-upanjske-Posavine

Prigodom 16. Noći Muzeja predstavljena je izložba ''Numizmatička povijest županjske Posavine", nastala u suradnji dvaju kustosa, Hrvoja Tkalca (Zavičajni muzej Stjepan Gruber Županja) i Miroslava Nađa iz Arheološkog muzeja Zagreb.

Tradicija skupljanja novca ima svoju dugu povijest, kako na globalnoj razini, tako i u Hrvatskoj. Stoga, prvi puta u skoro 70 godina postojanja muzeja u Županji, obrađen je i javnosti prezentiran ovaj tip građe. Naime, Numizmatička zbirka u Zavičajnom muzeju Stjepan Gruber nedavno je osnovana kao rezultat inventarizacije građe. Novac koji je do tada bio inventariziran nalazio se u nekoliko odjela unutar povijesne i arheološke zbirke. U stalnom postavu Muzeja nalazilo se svega 28 primjeraka novca, uglavnom kovanog i samo jedan papirnati. Još 2014. godine, tijekom pripremnih radova za izložbu ''Županja i okolica u Prvom svjetskom ratu'' kada se obilježavala obljetnica 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, autor Hrvoje Tkalac obradio je i inventarizirao manju količinu kovanog novca. Time je i započeo intenzivan interes za daljnjom obradom ove vrste građe te osnivanja i izdvajanja Numizmatičke zbirke. Također, postupnom obradom materijala, rodila se ideja o predstavljanju dijela Zbirke kojom bi se prezentirao presjek ukupnog novca u zbirci, a samim time i svojevrsni povijesni pregled županjske Posavine ili barem jednog njezina dijela. Materijal iz ove zbirke uglavnom je bio bez provenijencije, odnosno bez informacija o porijeklu, lokaciji i o tome kako je dospio u muzej. Tijekom dugogodišnje povijesti županjskog muzeja, novac je pristizao na razne načine: otkupom, donacijama, darovima. U spisima prvog ravnatelja Muzeja Stjepana Grubera, može se pročitati popis osoba koje su donirale pojedine predmete za netom osnovani muzej, između ostaloga, da je darovan i novac. Međutim, nema detaljnog opisa, već samo ime i prezime osobe. Danas, u nastojanju da se rasvijetli trag ulaska ove vrste građe u muzejske zbirke, ta činjenica ne znači puno. S druge strane, manji dio novca prikupljen je tijekom arheoloških istraživanja te pregledima pojedinih segmenata terena na širem području Županje i okolnih naselja. Uzevši u obzir da su kolege arheolozi, koji su ranije radili u Muzeju, mahom bili profesionalno zainteresirani za prapovijest, ne treba čuditi rijedak ili nikakav pronalazak novca na istraživanjima, dapače najstariji primjerak novca koji se nalazi u ovoj Zbirci upravo je i došao s jednog arheološkog lokaliteta kao slučajni nalaz. Tijekom inventiranja građe, uočene su neke nelogičnosti s novcem u stalnom postavu, stoga se autor, kako bi otklonio sumnje, konzultirao s kolegom numizmatičarem iz Arheološkog muzeja Zagreb, što je urodilo zajedničkom suradnjom na obradi građe i ovim izložbenim projektom.

Svakako, najzanimljiviji segment je novac kojemu znamo makar približnu lokaciju pronalaska, jer nam pruža uvid u numizmatičku topografiju pojedinog područja, a samim time i bolju sliku cirkulacije novca u pojedinim povijesnim periodima. Ovom prilično obuhvatnom izložbom (projektom) iskristalizirale su se pojedine pozicije na kojima je novac bio pronalažen. Radi se o širem području Cerne, Šiškovaca, Rajevog Sela, Županje (Brnjića Livade, mosta na Savi) itd. Vremensko razdoblje u kojemu je pronađen novac datira od perioda mlađeg željeznog doba (La Tène), odnosno 2. - 1. st. pr. Kr. (novca Skordiska, Apolonije), zatim Rimskog carskog novca (1. - 5. st.), srednjovjekovnog (od 13. st.), sve do modernih vremena i papirnog novca koji je do prije nekoliko desetljeća bio u optjecaju, i čiji se pokoji primjerak zasigurno se nađe u svakoj kući. Također, ovim projektom došlo se i do otkrića dijela tzv. ostave novca, odnosno skupnog novca iz Štitara koji je, vjerojatno, bio ukopan u zemlju da bi se sačuvao u slučajevima neposrednih opasnosti kojih, na izmaku srednjeg vijeka, nije manjkalo.

Ovakva prezentacija širem dijapazonu javnosti ima za cilj upoznavanje generalnog pregleda monetarne povijesti te prezentirati materijalnu povijest županjskog područja. Shodno tome, ističe se neizostavna edukativna uloga, te kao pomoćno sredstvo može izvrsno služi kao nadopuna fakultativnoj nastavi povijesti.

Ove se godine Noć Muzeja održavala uglavnom u viralnom svijetu, no naš muzej ipak je otvorio svoja vrata te omogućio onim hrabrim i rijetkima posjet izložbi. Posjetilo nas je oko 70 posjetitelja što je zadovoljavajući broj s obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom Covid-19. Izložba će biti otvorena još nekoliko mjeseci, a razgledavanje je moguće uz obvezno pridržavanje socijalne distance i ostalih epidemioloških mjera.

Hrvoje Tkalac i Miroslav Nađ
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA FOTOSINTEZA, ZVONIMIR TANOCKI
Digitalna 16. Noć muzeja