VII. DANI GRAFIKE
Bakrorezi i bakropisi iz plemićkih zbirki Slavonije i Srijema
u četvrtak, 10. prosinca 2015., u 19 sati
O programu VII. Dana grafike
Već tradicionalno, od 2003. godine Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku organizira izložbeno-izdavački i edukativni program Dana grafike s nastojanjem populariziranja grafičkog medija. Program VII. Dana grafike smanjenog je opsega, a uz osnovni cilj – odrediti položaj i značenje grafičkog medija unutar likovnih umjetnosti, ima i specifičan cilj – približiti publici grafički medij dubokog tiska (bakrorez i bakropis) na primjerima iz plemićkih zbirki Slavonije i Srijema. Na ovogodišnjoj izložbi prikazat će se različiti aspekti povijesti grafičkog medija te ujedno dati uvid u grafiku kao važan reproduktivni i diseminacijski medij. Bakrorezi i bakropisi prikazuju bogatstvo grafičkog métiea, prezentiraju vrsnoću tehničke izvedbe te virtuoznost umjetničkog stvaralaštva. Zbirke MLU-a obuhvaćaju vrijednu, no ipak nedostatnu građu za postizanje cilja izložbe pa je izbor grafika iz ostavština plemićkih obitelji proširen i na funduse nekoliko drugih muzejskih ustanova istočne Hrvatske (Gradski muzej Vukovar, Muzej Slavonije, Muzej Valpovštine, Muzej grada Iloka, Zavičajni muzej Našice) te na zbirku Franjevačkog samostana u Vukovaru
O izložbi
U četiri izložbena prostora, u prizemlju MLU prezentiran je izbor od 69. grafičkih listova. Grafički listovi u svojoj umnoživosti daju pregled povijesnih događanja i umjetničkih strujanja od početka 17. do početka 20. na europskoj sceni od baroka do modernih vremena.
Bit će predstavljeni listovi tzv. reproduktivne grafike, koja ima funkciju prijenosa tuđih predložaka, likovnih informacija o djelima koja nastaju u drugom mediju (npr. ulja na platnu, crteži, skulpture). Za ovu su izložbu odabrana djela koja kvalitetom grafičkih otisaka variraju od umjetnički visokovrijednih prikaza (portreta, veduta, prikaza lova, šume, povijesnih prizora, genre scena) do djela nešto nižeg umjetničkog standarda, ali radova renomiranih grafičkih radionica.
Grafički listovi tiskani su u Nürnbergu, Augsburgu, Londonu, Parizu, Rimu, Beču i drugim važnim grafičkim središtima. Uz raznolikost provenijencije i tematike, odabrane grafike odlikuju se i velikim vremenskim rasponom nastanka, od najstarijeg bakroreza tiskanog u Nürnbergu 1602. godine Johanna Ambrosiusa Siebmachera (oko 1561. – 1611.) s prikazom Oslobođenje Petrinje od Osmanlija do bakropisa Ozalj iz 1911. autora Ljube Babića (1890. – 1974.). Na izložbi je predstavljen i grafički list s portretnim prikazom Teodora grofa Pejačevića (1855. – 1928.) nastao oko 1903. godine, rad jednog od najvažnijih hrvatskih grafičara Mencija Clementa Crnčića (1865. – 1930.) prema slikarskom predlošku Vlahe Bukovca (1855. – 1922.) Na izložbi će se moći vidjeti djelo talijanskog slikara, crtača i vrsnog bakroresca Francesca Bartolozzija (1728. – 1815.) osnivača tzv. stipple manner (punktirnu maniru) i creyon manière (maniru u kredi). Potom skupinu grafika s vedutama nastalim oko 1768. godine grada Rima (Veduta di Roma), koje prikazuju rimske antičke i renesansne građevine, idealizirane u duhu vedute ideale ili vedute di fantasia. Te su vedute djelo poznatog talijanskog scenografa, kazališnog inženjera i arhitekta Giuseppea Gallia Bibiene (1696. – 1757.). Bit će prikazani portreti članova obitelji Eltz i bakropis njemačkog umjetnika Albrechta Brucka (1874. – 1964.) iz 1905. godine s prikazom monumentalne njemačke srednjovjekovne utvrde-dvorca (Burg Eltz). Osobito je zanimljiv niz bakroreza s tematikom hrvatski gradova pod osmanskom vlašću, europska je javnost iskazivala velik interes za događanja na ovim područjima pa su grafičari često prikazivali vedute oslobođenih gradova s prikazima postrojbi i bitaka (Petrinje, Valpova, Virovitice, Haršanja (Nagy Harsany) i Osijeka. Osobito je vrijedna grafika, iz zbirke obitelji Odescalchi rad nirnberškog bakroresca Karla Gustava Amlinga (1650. – 1703.), jednog od najvećih njemačkih gravera i crtača druge polovine 17. stoljeća, izrađena prema crtežu čuvenog rimskog slikara Carla Maratte (1625. – 1713.) pod nazivom Portret vojvode Livija Odescalchija između personifikacija Slave, Vrlina i Genija Umjetnosti.
O katalogu
Katalog izložbe Bakrorezi i bakropisi iz plemićkih zbirki Slavonije i Srijema na 96. strana u crno-bijelom, donosi uvid u povijesne tehnologije grafičkog medija u uvodnom dijelu. Potom slijedi poglavlje općenito o grafičkim listovima u plemićkim zbirkama potom kulturno-povijesni pregled pojedinih zbirki plemićkih obitelji u Slavoniji i Srijemu s naglaskom na kolekcioniranje grafičkih listova, odnosno zastupljenost tehnika dubokog tiska (bakroreza i bakropisa) u pojedinim plemićkim zbirkama Odescalchi (Ilok), Eltz (Vukovar), Hilleprand von Prandau i Normann-Ehrenfels (Valpovo) te Pejačević (Našice). Na kraju je katalog djela s iscrpnim kataloškim jedinicama, popis literature i izvora.
Kustosica izložbe:
Dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, viša kustosica
U programu dana grafike organiziraju se svakodnevno GRAFIČKE RADIONICE
od 10. prosinca 2015. do 31. siječnja 2016. na temu
BAKROPIS – u suradnji sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek
SLIJEPI TISAK – tijekom trajanja izložbe
U prilogu:
- Karl Gustav Amling (Nürnberg, 1650. – München, 1703.)
prema: Carlo Maratta(Camerano, 1625. – Rim, 1713.)
Portret Livija Odescalchija između personifikacija Slave, Vrlina i Genija Umjetnosti, 1702. , Muzej grada Iloka
- Francesco Bartolozzi (Firenca, 1728. – Lisabon, 1815.)
prema: Matthew William Peters (Freshwater, 1742. – Brasted Place, 1814.)
Trijumf vrlina, početak 19. st. Muzej likovnih umjetnosti
- Cristoforo dall’Acqua (Vicenza, 1734. – Vicenza, 1787.)
prema: Giuseppe Galli Bibiena (Parma, 1695. – Berlin, 1757.)
Vila Reale, 1768. , Muzej likovnih umjetnosti
- Menci Clement Crnčić (Bruck na Muri, 1865. – Zagreb, 1930.)
prema: Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. – Prag, 1922.)
Teodor grof Pejačević, oko 1903. , Zavičajni muzej Našice
- Sebastian Furck (Alterkülz kod Kastellauna / Hunsrück, 1589. – Frankfurt na Majni, 1655.)
Johann Eltz Stariji, oko 1640., Muzej Slavonije Osijek
6.Johanna Sibilla Küsel (Augsburg, oko 1650. – Augsburg, 1717.)
prema: Sébastien Le Clerc (Pariz, oko 1734. – Pariz, 1785.).
Bitka kod Haršanja / Nagy Harsány (Neuhäusel), 12. kolovoza 1687., 1704.
Muzej Valpovštine
