Veličina fonta: +
4 minutes reading time (859 words)

Etnološka radionica "Nosim špenzle na stotinu šara"

Screenshot_1

Zavičajni muzej Stjepan Gruber i dalje neumorno pokazaje kako je aktivni i živi promicatelj naše tradicijske kulture i povijesti. U sklopu 53. Šokačkog sijela, jučer 18. veljače u 11h, održana je etnološka radionica pod nazivom "Nosim špenzle na stotinu šara"u prizemlju Čardaka. Sudjelovali su osmaši iz Osnovne škole Ivan Kozarac s njihovom nastavnicom Tenom Lončarević. U uvodnom dijelu, kustosica Marta Huber prezentirala je povijesni ustroj Vojne krajine te pojavu, uporabu i uredbe o graničarkoj odori, čije korijene i danas vuče neizostavni odjevni predmet, odnosno vuneni kaput - špenzle. Sveprisutan je na mnogobrojnim kulturnim događanjima i manifestacijama diljem županjske Posavine i Slavonije. Potom je uslijedila demonstracija tehnike štrikanja, koju je prezentirala naša djelatnica Blaženka Filipović. Radionica je završila likovnim izražavanjem u kojem su polaznici izrađivali magnetiće/suvenire s prepoznatljivim ornamentima koje pronalazimo na špenzletima. Također, kako bismo upotpunili i zaokužili cijeli program radionice, posjetili su nas i posebni gosti. Raspjevana grupa "Vesele šokice" iz Slavonskog Broda razveselila nas je nastupom, a istovremeno bila i živi pokazatelj brodske lokalne nošnje, običaja i pjesme.

U nastavku slijedi nekoliko riječi više o povijesti nastanka, uporabe i etimologije špenzleta.

Naime, špenzle je odjevni predmet, koji u uporabu kod stanovnika istočne Slavonije ulazi u razdoblju prve polovice 18.st., kada je Slavonija oslobođena od Turaka i ulazi u sastav Vojne krajine (granice) i Habsburške Monarhije. Sredinom 18.st. Vojna krajina je odijeljena na 11 pukovnija (regimenti) na području današnje Slavonije, Srijema, Like i Gorskog kotara i središnje Hrvatske. Kasnijim preuređenjem Vojna krajina je smanjena na područje uz Savu i Liku. Etimologiju pojma ​špenzle možemo izvesti iz imena engleskog lorda Spencera, po kojem je nazvan kratki vuneni kaput. U Vojnoj krajini je ovaj pojam u uporabi od 1808. godine. Pojam reklja je stariji i u uporabi je od 1764. godine, a dolazi od njemačke riječi Rockel, koja je označavala gornju vojničku bluzu.

Županjski se kraj nalazio u sastavu 7. Brodske pukovnije i bio je podijeljen između 6. kompanije sa središtem u Babinoj Gredi, 8. kompanije sa središtem u Cerni, 11. kompanije (elferije) sa središtem u Županji i 12. kompanije (cvelferije) sa središtem u Drenovcima. Od 1701. – 1702. godine započinje ustroj vojne granice uz Savu. U prvoj polovici 18. stoljeća svi unovačeni muški stanovnici - graničari kao dio neredovite vojske bili se vrlo šaroliko odjeveni, a kako je tekao proces čvršćeg formiranja Vojne granice, jačao je i nadzor nad graničarima. Stoga je do početka 19. stoljeća uvedeno nekoliko pravilnika o odijevanju graničara. To su, npr. rezolucija cara Leopolda iz 1702. godine, kojom je graničarima dopušteno odlučivanje o nabavi vlastite odjeće, zatim uredba o uvođenju mundure (vojne odore) u Brodskoj i Petrovaradinskoj pukovniji 1764. godine i uredba o uvođenju graničarske odore tamnoplave boje u Brodskoj pukovniji 1808. godine. Time je u graničarsku odoru ušao i odjevni predmet, koji je od velikog značaja za tradicijsko odijevanje šokačkog stanovništva od razdoblja Vojne krajine do danas – špenzle.

U 18. st. graničarska se odora - mundir sastojala od nekoliko dijelova. To su bili:

Čakšire (hlače) – bijele, plave, crvene
Opanci
Aljina (ogrtač bez rukava s okovratnikom)
Dolama (zeleni ili crveni kaput)
Prsluk

Kao dio gornje odjeće graničara u 18.st. se pojavljuje gornji kratki tamnoplavi kaput od valjane (pletene vune)urešen ornamentima karakterističnim za određeno područje. Taj se kaput u različitim dijelovima Slavonije pa i županjske Posavine naziva obično špenzle ili rekl(j)a, a izrađivali su je posebni majstori – štrikeri. Uz špenzle se obično nose čarape od valjane vune – fusekle ornamentirane istim motivom kao špenzle. Nakon ukidanja Vojne krajine 1881.g. špenzle je ostao dio odjeće muškog, ali i ženskog dijela šokačkog stanovništva i tako predstavlja poveznicu graničarske prošlosti i modernih vremena.

Nazivi za ovakav kaput su različiti u pojedinim dijelovima županjskog, vinkovačkog i đakovačkog područja. Oko Županje i u istočnim selima županjske Posavine koristi se naziv špenzle, špencle, u Cerni i Šiškovcima rekl(j)a, a u Babinoj Gredi ćurakle. Postoje još neki sinonimi za špenzlet, a to su štriker, jankel i bundžur.

Ukrasni motivi na špenzletima su obično izvedeni po rukavima i donjim rubovima kaputa. Najčešći ornamenti su na jabučice ili trišnjica (Đakovština, Babina Greda), na srceta (vinkovačko područje, Cerna), na ružmarin (Vinkovci i uža okolica) i na strike - crte (županjsko područje i Cvelferija). Motivi ukrašavanja špenzleta ujedno su određivali i vojno-teritorijalnu pripadnost graničara koji su ih nosili. To je naročito osobina mjesta županjske Posavine, gdje se pripadnost 11. županjskoj kompaniji, Elferiji označavala pomoću 11 strika u različitim bojama, a pripadnost pripadnost 12. drenovačkoj kompaniji, Cvelferiji označavala pomoću 12 raznobojnih strika.

Danas je izrada špenzleta, nažalost, pred gašenjem. Pozitivan je primjer očuvanja tradicijskog obrtništva pogon za izradu tradicijskih predmeta od valjane vune u Gradištu u vlasništvu Ivana i Zvonimira Čolakovca. Stroj za pletenje vune je nabavljen u Đakovu od pokojnog Ivice Ditriha. Obitelj Čolakovac ovaj dugotrajan i mukotrpan proces nastoji razviti u isplativ obrt, zadržavajući pritom tradicijske značajke prerade vune. Cijena jednog špenzleta, čije ukrase sami određuju kupci, stoji oko 2500 kn. Osim špenzleta, u pogonu obitelji Čolakovac izrađuju se fusekle, šokačke košulje, šeširi i rajthozne.

Špenzle i ukrasni motivi sa špenzleta su se komercijalizirali i kroz etnomodu. Time su na neko vrijeme zaustavili neupitno nestajanje tradicijskih odjevnih predmeta i motiva, koji su bili važni svjedoci slavne prošlosti slavonskog kraja.

Primjer sačuvane odore graničara možete vidjeti u postavu Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera u Županji.

Veliko hvala svim sudionicima!

Srednjovjekovna Požega - predavanje dr.sc. Marije ...
Otvorena izložba "Vojna krajina, Banska krajina i ...