Barun Trenk, novo lice legende, izložba Muzeja grada Brna sinoć je u nazočnosti brojnih posjetitelja otvorena u našem Muzeju. Na početku svečanog programa otvaranja sve nazočne je pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja istaknuvši da je ova izložba nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta te Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Izložba prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka.
Izložba je izvorno bila na češkom, a mi smo je prilagodili nama, preveli smo sve tekstove na hrvatski jezik i tiskali nove panoe. Ova prilagodba nastala je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar – istaknula je ravnateljica te se zahvalila Povijesnoj postrojbi Trenkovi panduri Požega na njihovoj iskazanoj inicijativi da ova izložba dođe u Požegu te na pomoći prilikom organizacije ovog otvorenja. Zahvalu je uputila i Gradskoj glazbi Trenkovi panduri Požega i Glazbenoj školi Požega koji su svojim nastupom omogućili da ovo otvorenje prođe u svečanom tonu te tvrtki Zvečevo d.d. koja je donirala biljni liker Barun za otvorenje.O samoj izložbi više je rekla muzejska pedagoginja Ljiljana Marić. Današnja percepcija prosječnog građanina o Trenku, kazala je, je ta da je on bio okrutan, nasilan, nagao, pohlepan, samovoljan, obijestan, sklon razvratnosti i nečasnom ponašanju. Ova izložba među ostalim nudi i jednu drugačiju sliku o njemu. On je bio i obrazovan, školovao se u isusovačkim gimnazijama u Sopronu, Požegi i Beču, govorio je sedam jezika, volio je englesku književnost i glazbu, svirao je violinu, dobro pjevao i plesao, bio je hrabar, jako je držao do ugleda i časti.
Istaknula je da je ova izložba jedinstvena, posebna i prva u Hrvatskoj po tome što nam prva nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled i to ne samo lica, nego cijelog tijela i odjeće. Osim izgleda antropološkom analizom mumificiranog Trenkovog tijela dobili smo podatke od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti.
Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji.
Gradonačelnik Darko Puljašić je podsjetio kako mu se krajem 2017. godine obratila udruga Trenkovi panduri s idejom da se pozovu osobe iz Muzeja grada Brna koji rade izložbu o Trenku. -Ideju sam objeručke prihvatio pa smo već u prigodi Dana grada ugostili goste iz Češke Republike i povezali ih s našim Muzejom. Danas imamo ovdje jedinstvenu izložbu o jednom, po mnogo čemu posebnom čovjeku. Ali po meni, on je poseban ponajviše zbog jednog razloga – dok je bio plemić, svirao violinu i govorio sedam jezika, dok je bio primjer obrazovanog čovjeka, ali i pustopašna baraba i ratnik – iza njega su stajali naši Slavonci, Trenkovi panduri. Svoju snagu crpio je iz Slavonije iz svojih Slavonaca i uvjeren sam kako je bio tako velika zvijezda ondašnjeg društvenog neba upravo zbog njih – istaknuo je gradonačelnik te dodao kako će se truditi iskoristiti priču o Trenku i kroz turizam.
Župan Alojz Tomašević je kazao da o Trenku ne može govoriti kao povjesničar, ali ga obožava kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik. -Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije 200 i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen da bude dobra duša već uspješan na bojištu. On i njegovi panduri pronijeli slavu diljem Europe – istaknuo je župan Tomašević podsjetivši da je Županija kupila njegov zapušteni dvorac u Trenkovu kojega će obnoviti i u njemu prezentirati lik i djelo baruna Trenka.
Izložbu je otvorio dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest koji je kazao da je barun Trenk nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista.
Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene. U hrvatskoj i svjetskoj historiografiji još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna -Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se evo zasluženo vratio kući u Slavoniju - rekao je dr.sc. Buczynski otvarajući izložbu koja se može razgledati do 29. veljače.
Sve nazočne kroz program je vodila Nataša Puljašić, profesorica hrvatskog jezika i povijesti iz Gimnazije.
