Tražilica

Objava dobitnika Nagrada i Posebnih priznanja Hrvatskog muzejskog društva za 2016. godinu


Valentina RadosNa svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj jučer (18.12.2017.) u Muzeju Mimara u Zagrebu, dodijeljene su Nagrade za životno djelo i Godišnje nagrade projektima realiziranim u 2016. godini. Ocjenjivački sud za dodjelu Nagrada HMD-a imao je težak zadatak izbora između 49 pristiglih prijava, ne samo zbog brojnosti prijava već i zbog njihove kvalitete, stoga su dodijeljena i Posebna priznanja.

http://hrmud.hr/odrzana-svecana-dodjela-godisnjih-nagrada-hmd-a-za-2016/

Čast nam je objaviti da je čak dvoje kustosa iz Muzeja likovnih umjetnosti nagrađeno za svoja stručna postignuća u 2016. godini i to u dvije kategorije. Kustosici Valentini Radoš dodijeljena je Godišnja nagrada u kategoriji za realiziranu izložbu u 2016. godini i to za izložbu Granice vidljivosti – 25. slavonski biennale, a posebno Priznanje za realizirani izdavački projekt dodijeljeno je višem kustosu, mr. sc. Danielu Zecu, za monografiju Oscar Nemon: memoari, eseji, osvrti i zapisi.

Iz teksta obrazloženja za Godišnju nagradu za realiziranu izložbu:

„Kategorija za realiziranu izložbu: Slavonski biennale visoko je vrijedan izložbeni projekt Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, koji se održava još od 1968. godine. Predstavljajući slikarstvo, kiparstvo, grafiku i multimedijalne umjetnost, Biennale je najznačajnija žirirana skupna izložba u regiji. Posljednjeg desetljeća, posebno zaslugom kustosice Valentine Radoš koja ga kao autorica stručne koncepcije i likovnog postava vodi od 2010. godine, prerastao je iz izložbe lokalnog karaktera u važnu međunarodnu bienalnu izložbu. Kao takav ne samo da osječku publiku upoznaje s relevantnom problematikom vezanom za suvremenu umjetnost nego uz brojna gostovanja međunarodnih umjetnika i kritičara svrstava Muzej likovnih umjetnosti među važne pozornice suvremene umjetnosti. Sam koncept izložbe uključuje objavu javnog poziva autorima čija prijavljena dijela mora odobriti žiri, a od 2016. godine poziv je postao međunarodan. Novina 2016. godine je i izravni poziv umjetnicima koji svojim radom odgovaraju natječajnom konceptu. Jubilarno 25. izdanje Biennala predstavilo se tematskim okvirom Granice vidljivosti koji je smjestio izložbu i njezin postav u najaktualnija svjetska događanja: migracije, “izbjeglička kriza“ te umjetnost i humanizam na kušnji u Europi. Od umjetnika koji su se prijavili na natječaj tražilo se da kroz svoj umjetnički rad prikažu i naglase svijest o različitostima, propitivanjem pozicija nas i njih kao afirmativne i inkluzivne sile u društvenom kontekstu. Od 131 prijavljenih, izložen je ukupno 31 rad s područja slikarstva, kiparstva, grafike i multimedijalne umjetnosti. Prema pravilima izložbe, žiri u sastavu Leonida Kovač, Jasmina Bavoljak, Kata Mijatović, Iva Prosoli i Valentina Radoš dodijelio je nagrade Slavonskog bienalla za koje su konkurirali svi radovi izabrani za izlaganje. Grand prix osvojila je autorica Ana Mušćet za rad Zastave/Liječenje zemlje. Nagrade Ex Aequo osvojili su Tomislav Brajnović za rad Mozart, film Gorana Škofića Na Plaži i instalacija Ane Sladetić Nevidljivi šator. Priznanja su dodijeljena animiranom filmu Marka Dješka Grad duhova te talijanskom autoru Francescu Paolucciju za rad Migranti. Nagrada za samostalnu izložbu u produkciji Muzeja likovnih umjetnosti dodijeljena je Kseniji Turčić za Joie de vivre. Valentina Radoš autorica je stručne koncepcije 25. slavonskog biennala – Granice vidljivosti, kustosica je izložbe te je urednica pratećeg kataloga. Izložba je nakon Osijeka postavljena u Gradskom muzeju Požega u travnju 2017. godine. Zbog svega navedenog u kategoriji za realiziranu izložbu u 2016. godini nagrada se dodjeljuje autorici Valentini Radoš za izložbu Granice vidljivosti – 25. slavonski bienalle.“

Iz teksta obrazloženja za Posebno priznanje za realizirani izdavački projekt:

„Posebno priznanje za realizirani izdavački projekt: Monografija Oscar Nemon: memoari, eseji, osvrti i zapisi rezultat je više od tri desetljeća stručnog i znanstvenog rada i istraživanja više hrvatskih i engleskih povjesničara na ostavštini ovog do sada malo poznatog kipara. Umjetnička karijera Oscara Nemona snažno je obilježila umjetničke korpuse hrvatske, engleske i belgijske povijesti umjetnosti. Monografija je izašla u izdavačkoj produkciji Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku te ju je priredio, uredio i napisao predgovor viši kustos i povjesničar umjetnosti u Muzeju likovnih umjetnosti, mr.sc. Daniel Zec. Monografija predstavlja svojevrsni vremeplov kroz život Oscara Nemona te nam donosi vlastite Nemonove tekstove, biografske i teorijske naravi, tekstove njegovih suvremenika, predgovore u katalozima izložbi te tekstove o Nemonu od trenutka kada on prestaje biti nepoznatim, u hrvatskim, ali i engleskim okvirima. Ovom monografijom urednik je kontekstualizirao njegovo mjesto u osječkom kiparskom i kulturnom krugu. Monografija predstavlja prvorazredni poduhvat. Izdavački i muzejski jer je Muzej likovnih umjetnosti prvi pokrenuo zanimanje za Oscara Nemona te je dobio i proučio građu kipara, idejno-konceptualni jer je sva građa o umjetniku sakupljena na jednom mjestu i povijesno-umjetnički jer je samog kipara pozicionirao kako u hrvatskom tako i u europskom kiparstvu. Zbog svega navedenog Posebno priznanje za realizirani izdavački projekt u 2016. godini Ocjenjivački sud dodjeljuje Danielu Zecu za monografiju Oscar Nemon: memoari, eseji, osvrti i zapisi.“